Selim Kurtalić je jedan od onih ljudi koji je svoj život posvetio pomaganju starima, nemoćnima i napuštenima. Pomaganje nije samo obaveza već doživljaj i dar svakog dobrog čovjeka u svakoj prilici, koji proizlazi iz osjećaja solidarnosti sa tuđom nevoljom i problemima.
Mnogi će, kaže Selim, misliti da novcem mogu sve, međutim lijepa riječ, ljubav i osmijeh mnogo više znače. Svakodnevno pomaganje drugima je način života. Iako je penzioner, iako je vrijeme da se okrene mirnijem životu, još ne razmišlja o tome da i humanitarni rad ostavi po strani. Pomagati drugima je neopisiv osjećaj. Svi ljudi koje je upoznavao kroz godine, njihove životne sudbine, nedaće sa kojima se bore, ostavili su jak utisak na Selima. Najupečatljivije su ipak poslijeratne povratničke priče, borba ljudi da ostanu i opstanu na svome.
Osjećaj solidarnosti i brige za druge trebali bi imati i razvijati svi ljudi. Veliki broj porodica danas živi u teškim uslovima. Zima je tu, nisu u mogućnosti zaraditi ni za ono najosnovnije za život. Mi koji imamo sve, hranu, topli dom, odjeću, ne smijemo zaboraviti takve, poručuje nas sugovornik. Plemenitost je osobina koja karakteriše samo velike ljude, ljude sa humanim srcem i dušom, ljude koji suosjećaju sa mukom i problemima drugih. Ljude koji razumiju i žele pomoći drugima, a to su odlike posebnih ljudi, kakav je i Selim Kurtalić.
