„Zdravo Hidajeta“ je biznis u čijem je fokusu poljoprivreda, tačnije proizvodnja organskog voća i povrća, kao i uzgoj i prodaja rasadnika. Na imanju u Rajlovcu, nadomak samog centra Sarajeva, nalaze se ukupno tri plastenika, svaki površine 100 metara kvadratnih, u kojima se uzgajaju sezonske kulture koje su izričito organske.
U ovim plastenicima se proizvode paprike, krastavci, paradajz, zelena salata, ali i razne vrste začinskog bilja poput peršuna, kumina i đumbira. Plastenici su okruženi i voćnjakom, pretežno stablima šljiva, ali i jabuka i krušaka. Pored proizvodnje, bave se i preradom određenih sorti voća i povrća, proizvodeći tako džemove i razne vrste napitaka, sirupa ili sokova. Svoje proizvode plasiraju na tržište putem Facebook stranice, ali i na stalnom prodajnom mjestu u samom centru grada. Osnivač i glavni oslonac ove firme je Hidajeta Ibrak, koja vodi računa o uzgoju i organizaciji prodaje i distribucije voća i povrća koje uzgajaju.
Ona je na ideju pokretanja proizvodnje organskog voća i povrća, došla iz čiste potrebe, jer se jedna od kćerki, iz zdravstvenih razloga, morala hraniti isključivo organskim proizvodima. Imajući u vidu da je ponuda ovakve hrane veoma siromašna u Sarajevu, te da je često nema dovoljno, Hidajeta je odlučila sama zasaditi određeno povrće, iako ništa o poljoprivredi do tada nije znala.
No uz povezivanje sa stručnjacima iz ove oblasti, ubrzo je naučila šta je sve potrebno za organsku proizvodnju, te se upustila u ozbiljniji poduhvat, kupivši zemlju i određene mašine koje su neophodne za uzgoj. Porodica Ibrak je 2002. godine kupila 500 metara kvadratnih zemljišta kako bi zasadili prve organske kulture, a u tom periodu su nabavili i jedan korišteni plastenik od 100 kvadrata, kako bi mogli i zimi proizvoditi povrće i začinsko bilje. Sada imaju ukupno 15 dunuma zemlje na kojoj uzgajaju razne vrste voća i povrća. Također imaju i rasadnik koji se pokazao kao dobar izvor dodatne zarade.
U početku je bilo najteže naučiti šta je sve potrebno za uzgoj organske hrane, kao i nabaviti plastenik. Porodici Ibrak je tu pomogao YEP Inkubator poslovnih ideja, kako sa finansiranjem, tako i kroz edukaciju i mentorstvo u kreiranju biznis-plana i ostalih segmenata neophodnih za uspješno vođenje biznisa. Zahvaljujući upornosti i istrajnosti te podršci kroz YEP, „Zdravo Hidajeta“ sada ima tri plastenika za uzgoj raznih kultura i rasada, kao i određene mašine za poljoprivredne radove i preradu voća i povrća. Ljeti pretežno sade i proizvode paradajz, krastavac i paprike, te nešto začinskog bilja, a zimi su aktuelne kulture poput špinata, blitve i zelene salate. U voćnjaku imaju stabla šljive, kruške, jabuke, zatim lješnjaka i oraha. Nedavno su zasadili i maline, a od naredne sezone planiraju proizvoditi i domaću ribizlu. U Sarajevu su već poznate prerađevine „Zdravo Hidajeta“, jer se rijetko gdje mogu nabaviti prirodni i kvalitetni sirupi, džemovi i sokovi poput ružinog, koji je veoma tražen. Svoje proizvode i prerađevine čuvaju na suhom i hladnom mjestu u podrumu kuće, ali bi u budućnosti voljeli napraviti posebno adaptiranu prostoriju za skladištenje robe. Prema riječima Hidajete, loša strana ovog posla je što su mušterije koje kupuju ovu hranu pretežno ljudi koji imaju problema sa zdravljem, te da vrlo malo zdravih građana vodi računa o tome da li se oni i njihove porodice hrane zdravo. Smatra da proizvođači poput nje, lokalna zajednica, ali i država, moraju zajednički više raditi na promociji zdrave ishrane i organskih proizvoda, kako bi građani bili zdraviji i manje podložni raznim vrstama bolesti.
Također, Hidajeta smatra da je neophodno pružiti i dodatnu podršku domaćim proizvođačima odnosno nastojati istu zaštiti. U svakodnevnom razgovoru sa mušterijama, ali i na različitim sajmovima hrane, poljoprivrednih i organskih proizvoda, Hidajeta ističe da je zaista neophodno da se vratimo nekim vrijednostima kada je u pitanju hrana. Da se proizvodi, kuha i sprema domaće i kvalitetno, posebno iz dva razloga – zdravije je, ali i ukusnije. Što se tiče „Zdravo Hidajeta“, njihov zaštitni znak je pasterizacija u najčišćem, tradicionalnom obliku, jer nijedan njihov proizvod ne sadrži nikakve štetne aditive. U narednom periodu planiraju kupovinu dodatne mašine, tačnije prese i drobilice za cijeđenje sokova, jer tehnika i oprema koju sada koriste zastarjela je i sam proces traje dugo. Također, vizija je i sadnja začinskog bilja.
To je naročito potrebno, jer određene sorte voća daju i preko tonu proizvoda, pa je vrijeme prerade vrlo bitna stvar kako ne bi došlo do truljenja i smanjenja kvaliteta plodova. Hidajeta smatra da u poljoprivrednom sektoru ima dosta prostora za preduzetničke priče, ali isto tako misli da ljudi jednim dijelom izbjegavaju baviti se ovim poslom. Ipak, naglašava da bez obzira da li se neko želio baviti poljoprivredom ili nekim drugim biznisom, istom se treba maksimalno posvetiti i biti marljiv. Čovjek može ostvariti cilj ako mu posveti svoje vrijeme i energiju.
Projekat zapošljavanja mladih (YEP) koji podržava Vlada Švicarske u partnerstvu sa više od 30 lokalnih zajednica (općine, gradovi i kantoni) razvio je program za razvoj poslovnih poduhvata pod nazivom YEP inkubator poslovnih ideja. U okviru YEP inkubatora poslovnih ideja je samo u 2018.godini pokrenuto preko 100 biznisa. Podršku mladim preduzetnicima nastavlja Investicijska fondacija IMPAKT.
/Preuzeto sa biznisguru.ba/
