U ovim mjesecima razvoj pčelinjih zajednica se nastavlja ubrzanim tempom, a pčelari počinju i ubirati plodove dosadašnjih radova u pčelinjaku. Zbog svega toga, ali i najvažnijeg, bujanja vegetacije kao i cvjetanja najmedonosnije biljke, bagrema, pčelari bi trebali gotovo svaki dan biti među pčelama. Pčelinja paša nastavlja se i u junu, ponajviše livadna, kestena i bagrema, ako još cvjeta. Iz toga razloga potrebno je nastaviti raditi većinu radova iz prethodnog mjeseca. Bagremov med je odličnog kvaliteta, svijetle boje, providan, prijatnog mirisa i okusa. Može da stoji više od godinu dana a da ne kristalizira, u povoljnim uvjetima i do dvije godine. Veoma je tražen na domaćem i inostranom tržištu i spada u grupu najskupljih medova. Često se koristi za popravljanje kvaliteta drugih vrsta meda.
Pošto pčelinja društva brzo napune i zatvore ramove sa bagremovim medom, dobro je da se ti ramovi ostave za rezervu, jer je ovaj med za razliku od nekih drugih, odličan i za prezimljavanje pčelinjih društava. Livadska paša, ima naročiti značaj za uspješno pčelarenje uglavnom iz sljedećih razloga: na livadama i pašnjacima ima raznovrsnog medonosnog bilja koje se razlikuje po vremenu cvjeranja i po kvaliteti, te ova paša dosta dugo traje, što je za uspješno pčelarenje značajno. Godine, koje su naručito povoljne za livadsku pčelinju pašu, mogu ucjecati da ona traje od završetka bagremove, početkom šestog mjeseca, pa sve do suncokretove paše, koja počinje u prvoj dekadi sedmog mjeseca, ponekad i duže. Uostalom, ova paša počinje u toplim predjelima i u nizinama već krajem petog mjeseca, a u planinskim predjelima tek početkom sedmog mjeseca pa se seobom pčela može veoma dobro i dugo koristiti.
