Zbog prikrivanja svoje ratne prošlosti prilikom emigriranja i useljenja u SAD, što je kažnjivo prema američkim imigracijskim zakonima, porota Okružnog suda Sjedinjenih Američkih Država za okrug Arizona u Tuccsonu, polovinom maja ove godine bosanskohercegovačkog državljanina Sinišu Đurđića (50) proglasila krivim nakon čega je pritvoren, te ga čeka izricanje kazne u okviru koje će dobiti minimalno pet godina zatvora, a slijedi mu i deportacija u Bosnu i Hercegovinu gdje bi trebao odgovarati za počinjene zločine tokom agresije na BiH 1992. – 1995. godine. On je u Sjedinjene Američke Države ušao 2000. godine sa izbjegličkom vizom, a kasnije stekao stalni boravak u ovoj zemlji.
Nekoliko bosanskohercegovačkih građana, među kojima je bio i bivši logoraš Eset Muračević svojim iskazima pred sudom u Arizoni razotkrio je njegovu prevaru vezanu za zloupotrebe vize, dozvola i drugih dokumenata kojima je nezakonito sebi obezbijedio boravak u ovoj zemlji i pribavljanje američkog državljanstva. Alija Halilović, Sabahudin, Mirsad i Asif Šehić koji su, tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH 1992. – 1995.godine prošli golgote agresorskih logora na području općine Vogošća, svojim emotivnim iskazima, razotkrili su namjere Siniše Đurđića da, prikrivanjem svoje ratne prošlosti, sebi opskrbi nesmetani boravak u Americi. Naime, on je bio jedan od ekstremnijih čuvara agresorskih logora „Bunker“ kod Pansiona „Kon Tiki“ u Vogošći i „Planjina kuća“ u Svrakama u kojima je od 800 prisilno zatočenih Bošnjaka njih 400 ubijeno ili odvedeno u nepoznatom pravcu te se o njihovoj sudbini ni danas ništa nezna.
Inače, kazna za prikrivanje ratne prošlosti i kazna nakon deportacije u Bosnu i Hercegovinu gdje bi, pred pravosudnim organima naše zemlje, trebao odgovarati za svoja zlodjela počinjena tokom miniulog rata, nisu jedne kazne koje je „zaradio“. U Americi je već odrobijao pet godina zbog dvadesetogodišnjeg, bosanskohercegovačkog, mladića čiju je smrt uzrokovao vožnjom u pijanom stanju. Sinišin otac Radivoje umro je u Arizoni 2012. godine te je tako izbjegao odgovornost za prikrivanje svoje ratne prošlosti i zločine koje je, kao čuvar agresorskog logora „Bunker“ kod Pansiona „Kon-Tiki“ u Vogošći, zajedno sa svojim sinom i drugim zločincima činio.
