U okviru obilježavanja Dana Kantona Sarajevo i 25.godišnjice bitke za odbranu Predsjedništva RBiH, danas su brojne delegacije položile cvijeće na šehidskom mezarju Kovači, na spomen obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva kao i na groblju Lav i mezarju Stadion.
Među prisutnima na mezarju Kovači bio je i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, koji je poručio da je “2. maj jedan od najznačajnijih datuma u vremenu odbrane BiH”. Kako je kazao, tog dana je agresor pokušao da izvede šok u odnosu na netom priznatu državu BiH.
“Da kidnapuje predsjednika, da zauzme zgradu Predsjedništva, da zauzme zgradu komande. Onda se desilo sve obratno. Faktički, toga dana su sarajevski hrabri momci šokirali agresora. Nakon tog šoka neprijatelj se više nije usudio da izvede planirane akcije spajanja Grbavice sa kasarnom Maršal Tito i zauzimanja RTV doma”, istakao je Izetbegović.
On smatra da bi tok rata bio drugačiji da su agresori uspjeli u svojim namjerama 2. maja.
Specijalne jedinice tadašnje Jugoslovenske narodne armije uz pomoć brojnih paravojnih srpskih jedinica, 2. maja 1992. godine, u koordiniranoj i dobro osmišljenoj vojnoj akciji pokušali su zauzeti zgradu Predsjedništva Bosne i Hercegovine u centru Sarajeva. Glavna borba vođena je na Skenderiji, oko 150 metara od zgrade državnog Predsjedništva.
Zauzimanje zgrade Predsjedništva je spriječeno, no tog dana počela je opsada koja je naočigled cijelog svijeta trajala 1.460 dana, tokom koje su građani Sarajeva ubijani minobacakim granatama, snajperskim hicima, protivavionskim naoružanjem…, ali su, isto tako, mučeni i iznurivani prekidima u snabdijevanju vodom, električnom energijom i prirodnim plinom, izgladnjivani… No, upornost da se grad odbrani i želja za preživljavanjem su, ipak, pobijedili i Sarajevo nikad nije palo u ruke agresora na BiH.
BOSANSKI DAN D
Danas je ispred spomen obilježja “2. maj” u Sarajevu upriličena promocija knjige “Bosanski dan D” ili “Slučaj Dobrovoljačka”, autora Avde Huseinovića. Knjiga predstavlja vjerojatno najznačajniji znanstveno fundiran dokument o ovoj temi u historiji savremene Bosne i Hercegovine.
“Ovo je moja četvrta knjiga. Ovo je knjiga na kojoj sam radio sedam godina, dug istraživački period posvećen istraživanju svih segmenata koji su se desili, posebno do 2. maja 1992. godine na području BiH, a onda hronološki iz sata u sat pratimo 2. i 3. maj. Mnoštvo do sada nepoznatih dokumenata, relevantne dokumentacije”, pojasnio je Huseinović.
Ono što je posebno bio cilj, prema njegovim riječima, jeste da se suprotstave falsifikovanju novije historije jer su o ova dva datuma u posljednjih 15-tak godina lansirane “nevjerovatne količine laži”.
“Sve je to poznato kao ‘slučaj Dobrovoljačka’. Vrlo rijetko se govori o slučaju odbrane Predsjedništva RBiH, o slučaju otmice predsjednika Alije Izetbegovića, o slučaju paljenja glavne Pošte u Sarajevu kada je nanešena šteta oko 150 miliona dolara, o slučaju držanja građana civila grada Sarajeva kao taoca”, istakao je Huseinović.
