Prema podacima Svjetske zdrastvene organizacije, Hronična opstruktivna plućna bolest (HOPB) je četvrti vodeći uzrok smrti, iza kardiovaskularnih, malignih i cerebrovaskularnih bolesti. Bez obzira na napredak u dijagnostici i liječenju, HOPB je najbrže rastući uzrok smrtnosti razvijenog svijeta te se u idućih 10 godina predviđa da će dosegnuti treće mjesto uzroka smrtnosti u svijetu.
Smatra se da blaži ili teži oblik HOPB-a ima svaki deseti stanovnik Europe, a od nje svake godine umre oko 300.000 ljudi. Procjenjuje se kako u svijetu od HOPB-a boluje približno 300 miliona osoba, te da oko 3 miliona ljudi umire. Novija istraživanja u razvijenim zemljama upućuju na podjednaku učestalost obolijevanja muškaraca i žena, što je svakako povezano s pušačkom navikom. Dijagnoza se postavlja na osnovu metode koja se zove spirometrija.
Hronična opstruktivna bolest pluća obuhvaća skupinu bolesti sa sličnim funkcionalnim poremećajem – otežanim protokom zraka u plućima. To je bolest koja zahvaća dišne puteve, tkivo i krvne žile pluća, a nastaje zbog neprimjerenog upalnog odgovora pluća na iritaciju štetnim česticama i plinovima, te dovodi do hroničnog morfološkog i funkcionalnog oštećenja pluća. Suženje dišnih puteva se s vremenom pogoršava, uz postupnu pojavu simptoma kašlja, iskašljavanja i zaduhe. Istovremeno se razvijaju brojne sistemske manifestacije, kao što su neuhranjenost, bolesti srca i krvnih žila te slabljenje imunološkog sustava s učestalim respiratornim infekcijama. Nedovoljno je prepoznata te nedovoljno dijagnosticirana i liječena bolest, zbog čega više od 50 posto ljudi nije svjesno svoje bolesti. Najveći broj bolesnika se javlja doktoru u uznapredovalom stadiju bolesti što tada zahtjeva dugotrajno i skupo bolničko liječenje.
