Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” Vogošća povodom obilježavanja Dana bosanske pismenosti organizovala je javnu tribinu pod naslovom “SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA PISMENOST KAO TEMELJ IDENTITETA BOSANSKOG JEZIKA”. Predavači su bili naši ugledni jezikoslovci, dr Erma Ramić-Kunić i prof. dr Alen Kalajdžija.
Dr. Ramić-Kunić je podsjetila da bosanska srednjovjekovna pismenost predstavlja jedan značajan, vrijedan i neponovljiv kulturni raritet. Pored crkvenih rukopisa, povelje bosanskih vladara čine još jedan korpus bosanskih srednjovjekovnih rukopisa. Ti tekstovi svjedoče, ne samo o postojanju srednjovjekovne pismenosti u Bosni, oni svjedoče o postojanju bosanske državnosti te da je Bosna imala suverenog vladara u tom periodu. Natpisi sa stećaka jedan su od korpusa bosanskih srednjovjekovnih rukopisa. Od tridesetak crkvenih rukopisa samo za dva se ne može tvrditi da su sa pouzdano pripadali Crkvi bosanskoj – svi ostali jesu. Što govori o specifičnoj crkvenoj organizaciji u Bosni, podsjetio je prof. Kalajdžija.
Povodom Dana bosanske pismenosti (29. august) istaknuta je i bitnost Povelje Kulina bana. O Povelji Kulina bana rečeno je i to da je najstariji diplomatički tekst na širem jezičkom govornom području. Obnova sjećanja na Dan bosanske pismenosti je, zapravo, obnova sjećanja na naš vlastiti kulturni identitet – naglasio je profesor Kalajdžija.
